Ove bi godine Vrhovni sud, pa i Ustavni sud, trebali donijeti konačne i najvažnije odluke u slučaju Franak. Sve je za "Novi dan" kod našeg Tihomira Ladišića komentirao Goran Aleksić, koordinator ekonomsko pravnog tima udruge Franak.
Oglas
Očekuje li nas zaista rasplet, presuda koje se parcijalno i povremeno donose na hrvatskim sudovima?
"Nadam se da nas očekuje rasplet, iako smo mi rasplet najavljivali još prije nekoliko godina, ali sad su svi uvjeti sazrjeli. Izmijenjen je zakon o parničnom postupku, donesene su odredbe kako se formira Prošireno vijeće, donesen je novi poslovnik Vrhovnog suda. Vrhovni sud ima sve preduvjete da sazove Prošireno vijeće i da Vijeće trinaestorice odluči o našim pravima", rekao je Goran Aleksić.
Dodao je da Ustavni sud već ima najmanje četiri ustavne tužbe povodom konvertiranih CHF kredita na stolu te da i on može odlučiti. "Čeka li Ustavni sud prvo odluku Proširenog vijeća ili ne, ja to ne mogu znati, ali znam da je Ustavni sud o tome već mogao odlučiti", rekao je i dodao da bi, po njegovom mišljenju, ove godine oba suda morala donijeti svoje pravorijeke.
Što bi pravorijek Proširenog vijeća značio za ljude koji traže obeštećenje i naknadu kad je riječ o slučaju Franak?
"Prvo treba reći da niti jedna odluka Proširenog vijeća nije obvezujuća za niti jednog suca. Međutim, u pravilu se radi tako da kad Vrhovni sud ujednači sudsku praksu, da onda većina sudova uglavnom sudi upravo tako kako je Vrhovni sud ujednačio praksu. Očekujem da će većina sudova, nakon odluke Proširenog vijeća, kakva god ona bila, ubuduće odlučuje onako kako je odlučilo Prošireno vijeće", naglasio je.
Otkrio je da je u ovom trenutku na sudovima oko 30 tisuća predmeta po konvertiranim kreditima i još 35 tisuća koje nisu konvertirani krediti. Ovih 35 tisuća predmeta nemaju problema, oni dobivaju obeštećenja i, dodao je, već je isplaćeno oko 10 tisuća obeštećenja. "Što se tiče ovih 30 tisuća ljudi s konvertiranim kreditima, oni su sad na dnevnom redu i o njima govorimo kad su u pitanju ove aktualne odluke koje još uvijek nisu donesene", poručio je Aleksić.
Zašto su dosad odluke sudova bile dijametralno različite - od potpunog priznanja do negiranja prava potrošača u postupcima koji su pokrenuti?
"Odluke nižih sudova su relativno ujednačene. Vrhovni sud je taj koji je potpuno podijeljen i mi ne znamo kakav je odnos snaga, preteže li pravo potrošača i banaka, i to mora presjeći to Prošireno vijeće. I upravo zato što su toliko podijeljeni, do dana današnjeg nemamo odluku", istaknuo je.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas